Blog
Misterija orhideja: Zašto nas ove neobične biljke toliko privlače?
Misterija orhideja ne krije se samo u njihovim neobičnim cvetovima. Malo koja sobna biljka uspeva da izazove toliko oduševljenja, ali i toliko pitanja. Kupujemo ih zbog elegantnog izgleda, biramo kao poklon za posebne prilike i postavljamo na najvidljivije mesto u domu. A onda, kada poslednji cvet otpadne, počinjemo da se pitamo da li smo nešto uradili pogrešno.
Upravo taj spoj lepote, nepredvidivosti i iščekivanja čini orhideju drugačijom od većine biljaka koje uzgajamo u zatvorenom prostoru. Ona može mesecima izgledati gotovo isto, da bi se onda naizgled iznenada pojavila nova cvetna grana. Zato odnos prema orhideji često nije samo nega biljke već i strpljivo čekanje na trenutak kada će ponovo pokazati zbog čega je toliko posebna.
Misterija orhideja počela je mnogo pre nego što su stigle u naše domove
Orhideje danas možemo pronaći u gotovo svakoj cvećari, ali iza njihove dostupnosti krije se jedna od najraznovrsnijih porodica cvetnica na svetu. Prema podacima Kraljevskih botaničkih bašta Kew, poznato je oko 30.000 divljih vrsta orhideja, uz ogroman broj hibrida i kultivisanih sorti.
Upravo ta raznovrsnost objašnjava zašto dve orhideje ponekad mogu izgledati kao da uopšte ne pripadaju istoj porodici. Postoje sitni i gotovo neprimetni cvetovi, ali i raskošne vrste sa velikim laticama, intenzivnim bojama i neobičnim šarama.
Čoveka su vekovima privlačili upravo njihova retkost i egzotičan izgled. Ono što je nekada bilo rezervisano za botaničke kolekcije i imućne ljubitelje biljaka, danas se nalazi na prozoru običnog stana.
Ipak, orhideja je uspela da sačuva utisak ekskluzivnosti.
Cvet koji je priroda oblikovala sa razlogom
Kada pažljivije pogledamo cvet orhideje, postaje jasno da njegova neobičnost nije slučajna.
Kod pojedinih vrsta oblik, boja i miris cveta razvili su se u tečnoj vezi sa određenim oprašivačima. Neke orhideje zavise od veoma ograničenog broja insekata, dok druge koriste izgled ili miris da privuku životinju koja će preneti polen. Kew navodi da pojedine vrste mogu biti specijalizovane čak za jednog određenog oprašivača.
Zbog toga pojedini cvetovi podsećaju na insekte, druge životinje ili potpuno neobične oblike koje teško povezujemo sa klasičnim cvetom. Ono što nama izgleda kao umetničko delo prirode zapravo može predstavljati veoma precizan mehanizam za razmnožavanje biljke.
I možda je upravo u tome deo njihove privlačnosti, orhideju ne posmatramo samo kao dekoraciju. Što je duže gledamo, više detalja primećujemo.
Najveća misterija orhideja počinje kada nestanu cvetovi
Dok cveta, orhideja izgleda spektakularno. Problem nastaje onda kada cvetovi počnu da venu i opadaju. Za nekoliko nedelja biljka koja je izgledala raskošno može ostati sa svega nekoliko zelenih listova, vazdušnim korenjem i praznom cvetnom granom. Mnogi tada zaključuju da biljka umire. Međutim, završetak cvetanja nije kraj života orhideje.
Kod popularnih Phalaenopsis orhideja period bez cvetova normalan je deo životnog ciklusa. Biljka tada nastavlja da razvija korenje i listove, prikupljajući energiju potrebnu za naredno cvetanje. Zbog toga je jedna od najčešćih grešaka upravo nestrpljenje. Orhideja koja trenutno nema cvetove ne mora biti bolesna. Ako su njeni listovi čvrsti, a korenje zdravo, sasvim je moguće da se samo nalazi između dva perioda cvetanja.
Zašto orhideje češće stradaju od previše pažnje?
Reputacija izuzetno zahtevne biljke prati orhideje godinama, iako najčešće vrste koje držimo u domovima mogu biti prilično zahvalne kada razumemo njihove potrebe. Najveći problem nastaje kada ih negujemo isto kao biljke koje rastu u običnoj zemlji. Mnoge sobne orhideje gaje se u rastresitom supstratu od kore upravo zato što njihovom korenju treba vazduh. Ako se voda dugo zadržava oko korena, povećava se mogućnost njegovog propadanja.
Zato zalivanje po strogom rasporedu nije uvek najbolja ideja. Potrebe biljke zavise od temperature prostorije, količine svetlosti, veličine saksije i brzine kojom se supstrat suši. Još jedna česta greška jeste pogrešan položaj. Orhideji je potrebna svetlost, ali jako direktno letnje sunce može oštetiti listove. Drugim rečima, uspešna nega često se ne zasniva na tome da joj pružimo što više svega, već da naučimo da posmatramo biljku.
Tajni život korena koji mnogi zanemaruju
Jedna od zanimljivosti orhideja nalazi se ispod i iznad supstrata, njihovo korenje često deluje potpuno drugačije od korena drugih sobnih biljaka. Kod Phalaenopsisa nije neobično da deo korenja izlazi iz saksije i slobodno raste kroz vazduh. Takav izgled ponekad navede vlasnike da ga odseku ili pokušaju da ga na silu vrate u saksiju. Međutim, vazdušno korenje nije znak da sa biljkom nešto nije u redu.
U prirodnom okruženju mnoge orhideje ne žive ukorenjene u zemlji kao klasične sobne biljke. Njihov način života prilagođen je potpuno drugačijim uslovima, zbog čega koren ima veoma važnu ulogu u njihovom opstanku. Upravo posmatranje korena često može reći više o stanju biljke nego broj cvetova koje trenutno ima.
Zašto se stalno vraćamo orhidejama?
Možda je poslednji deo priče o tome šta čini misteriju orhideja zapravo psihološki. Kod mnogih biljaka zadovoljstvo dolazi iz stalnog rasta. Kod orhideje postoji element iščekivanja.
Nedelјama se možda ništa posebno ne događa. Zatim se između listova pojavljuje mali zeleni izdanak. Vremenom postaje jasno da raste nova cvetna grana. Nakon toga dolaze pupoljci, a tek onda cvetovi. Upravo zato ponovno cvetanje deluje kao mala nagrada vlasniku za mesece strpljenja. Orhideja nas na neki način tera da pratimo njen ritam umesto da očekujemo da se stalno menja pred našim očima.
Možda je zato kupujemo čak i nakon nekoliko neuspešnih pokušaja. Njeni cvetovi izgledaju egzotično, dugo privlače pažnju i svaki novi ciklus cvetanja ponovo stvara osećaj da se dogodilo nešto posebno.
Misterija orhideja zato nije samo pitanje kako ova biljka raste ili zbog čega ima tako neobične cvetove. Njena najveća tajna možda je u tome što uspeva da nas nauči strpljenju i da nas posle nekoliko meseci običnih zelenih listova ponovo iznenadi jednim jedinim pupoljkom.

